Stručni rad Zaprimljeno 8.12.2018. Prihvaćeno za objavljivanje 20.12.2018. Objavljeno 28.12.2018. Korać, P., Vraneša, A., Petrović, B., Pavlica, M. 2018. Hrvatsko nazivlje molekularne i stanične biologije. Educ. biol., 4: 69- 75. https://doi.org/10.32633/eb.4.4 69 URL DOI: https://doi.org/10.32633/eb.4.4 Hrvatsko nazivlje molekularne i stanične biologije Petra Korać 1 , Ana Vraneša 2 , Bernardina Petrović ,3 , Mirjana Pavlica 1 1 Zavod za molekularnu biologiju, Biološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Horvatovac 102a, 10 000 Zagreb, Hrvatska mirjana.pavlica@biol.pmf.hr 2 Ministarstvo kulture, Runjaninova 2, 10 000 Zagreb, Hrvatska 3 Katedra za hrvatski standardni jezik, Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska SAŽETAK Nazivlje mnogih struka često se razvija neovisno o pravilima hrvatskoga jezika, posebice ako je riječ o mladim znanostima koje nastaju i razvijaju se na engleskome jeziku. Jedan je od takvih primjera leksik molekularne biologije. Iako je razvoj ovoga područja u Hrvatskoj započeo 1960-ih godina na Sveučilištu u Zagrebu i Institutu Ruđer Bošković, da bi 1984. godine bio pokrenut i studij molekularne biologije na Biološkome odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, a 1989. osnovan Zavod za molekularnu biologiju pri istome odsjeku, sve donedavno nije postojao usustavljen način prilagodbe strukovnoga nazivlja. Budući da je molekularna biologija sve češće zastupljena u informativnim medijima zbog sve većega značenja rezultata istraživanja ovoga područja u kontekstu svakodnevnoga života, na Zavodu za molekularnu biologiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta započeta su dva biološko-jezična projekta. Prvi je projekt prijevod rječnika molekularne i stanične biologije koji sadržava više od 12 000 unosa, čiji je cilj usustavljivanje hrvatskoga leksika područja kao rezultat suradnje jezikoslovaca i biologa. Drugi projekt – „Genetikon“ – financirala je Hrvatska zaklada za znanost putem projekta „Struna“, a on obuhvaća genetički leksik omogućujući da na jednome mjestu budu okupljeni najvažniji pojmovi i sustavno razrađeno hrvatsko nazivlje. U ovome radu dajemo kratak pregled razvoja jezika struke s posebnim naglaskom na šest osnovnih naputaka kojima nastojimo pridonijeti razvoju leksika genetike i stanične i molekularne biologije. Ključne riječi: nazivlje struke; leksik molekularne biologije, genetički leksik; biološko-jezični projekti; usutavljivanje leksika UVOD Hrvatski standardni jezik, kao i svaki živući jezik, prolazi kroz razdoblja širenja i rasta, prihvaćanja internacionalizama i stvaranja novih naziva za koje se pokaže potreba proizašla iz društvenih promjena, tehnološkoga razvoja i globalizacije. Kao razumljiva i očekivana pojava, proširenje korpusa standardnoga jezika trebalo bi obuhvaćati osnovne terminološke postavke i pravila koja su osnova hrvatskoga jezika (Hudeček, 2012; Bratanić, 2015). Međutim, u području strukovnoga nazivlja česta je pojava zaobilaženja potrebnih preduvjeta i stvaranje vlastitih termina koji unutar zatvorenih profesionalnih zajednica jednako često prerastaju u žargonizme iako njihovi tvorci toga nisu svjesni. Početkom usustavljivanja suvremenoga strukovnog nazivlja i njegova usklađivanja sa standardnim hrvatskim jezikom može se smatrati osnivanje baze Struna pri Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Iako je ta baza osnovana 2008. godine, otkad je prikupljen velik broj naziva iz različitih područja, sve donedavno biologija je bila nedovoljno zastupljena (Lopac, 2012). Posebno je to bio slučaj s područjem molekularne i stanične biologije. Nazivlje ovih mladih znanosti sve se brže razvija i zbog toga zahtijeva