195 Snježana Dobrota Dubravka Kuščević God. Titius, god. 2, br. 2 (2009), UDK: 78.011.26 : 316.7 Pregledni rad Primljeno: 19. 7. 2009. GLAZBENI IDENTITETI U KONTEKSTU POPULARNE GLAZBE Sažetak: U radu se polazi od ideje da je kultura kompleksan fenomen kojega je nemoguće jednoznačno definirati. Slično tome, popularna kultura i popular- na glazba predstavljaju vrlo neodređene konceptualne kategorije koje, ovisno o kontekstu upotrebe, obuhvaćaju mnoštvo različitih kategorija. Polazeći od esen- cijalističkih i neesencijalističkih definicija identiteta (Woodward, 1997), autorice razmatraju konstruiranje glazbenih identiteta temeljem odrednica kao što su rasna pripadnost i spol, te zaključuju da je u razmatranju glazbenih identiteta potreb- no napraviti odmak od esencijalističkih ideja prema stajalištu da takvi identiteti nisu fiksni, nego da se aktivno stvaraju putem određenih komunikacijskih procesa, društvenih praksi i artikulacija. Ključne riječi: kultura, popularna kultura, popularna glazba, identitet, kontekst. 1. Kultura Kultura je pojam koji nije moguće jednoznačno definirati, prije svega zato što kultura ima različita značenja u različitim kontekstima. U literaturi nailazimo na brojne definicije kulture 1 , od kojih je posebno zanimljiva ona Williamsova. Istra- žujući povijesnu evoluciju pojma kulture, on ističe da je riječ o “...jednoj od dvije ili tri najkompliciranije riječi u engleskom jeziku. Uzrok tome jednim se dijelom nalazi u njenom zamršenom povijesnom razvoju u nekoliko europskih jezika, ali većim dijelom u činjenici da je ona postala važan pojam u nekoliko različitih inte- lektualnih disciplina, kao i u nekoliko zasebnih i nespojivih sustava razmišljanja” 1 Tako, na primjer, Tylor (1865) definira kulturu kao sveukupnost naučenih sposobnosti i navika koje egzistiraju u nekom društvu, Linton (1936) govori o kulturi kao o društvenom naslijeđu, dok je Rohner (1984) definira kao sveukupnost naučenih značenja koja se prenose s jedne generacije na drugu. Dok je u Schwartzovoj (1978) definiciji kulture naglašena osobnost pojedinca, Geertz (1974) ističe postojanje zajedničkih simboličkih sustava koji nadilaze okvire individualnih osobnosti. To- oby i Cosmides (1992) smatraju da je kultura apstrakcija koja se koristi za razumijevanje sličnosti i razlika između skupina ljudi, te da označava mnoštvo različitih aspekata ljudskog ponašanja i načina njihovog postojanja. brought to you by CO ew metadata, citation and similar papers at core.ac.uk