247 Osvrt Acta Med Croatica, 72 (2018) 247-250 Pitanje pravde i pravičnosti staro je kao i ljudsko druš- tvo. Od doba antičkih ilozofa pravda i pravičnost shvaćali su se kao dva koncepta istodobno bliska, ali i dva koncepta koja polaze od različitih gledišta. Dok se pravda regulirana i vezana za dogovorene društve- ne standarde shvaćala kao praktična razumnost, opće dobro, opća korist, raspodjela prema zaslugama ili sposobnostima, pravičnost je više luidna dimenzija koja je prema Aristotelovim tezama korektiv upravo zakonski opisanoj pravdi. Štoviše u literaturi naila- zimo i na tvrdnje da su osjećaji pravičnosti genetsko psihološki fenomeni, gotovo kao a priori stavovi s ko- jima smo rođeni i koji se ne uče već se tijekom života razvijaju. Uz pravednost se kao apsolutne vrijednosti navode i dobrota i istina, tj. pravednost je ispravan na- čin građenja pojma pravo. S druge strane pravičnost zanemaruje pisani zakon da bi ostvarila bitnu svrhu svakog zakona, tj. zajedničko dobro, a ukupnost se može ostvariti jedino u demokratičnom društvu koje pretpostavlja toleranciju i slobodu za sve. Pri tome se ističe da je nužno postići korist za sve, tj.za svakog čla- na društva, a ne za najveći broj, tj. većinu koja bi pred- stavljala sve (1). Pravda i pravičnost u zdravstvu Razvojem ljudskih spoznaja u svim sferama, razvojem prirodnih i društvenih znanosti, a time i razvojem mo- dernog društva pojmovi pravde i pravičnosti postaju vrlo aktualni, a njihova interpretacija i izvedba može biti ona mala razlika koja čini neko društvo boljim i zdravijim. Kada poimanje prava i pravičnosti preslika- mo u područje javnog zdravstva i zdravstvene zaštite nailazimo na niz zamki. Kako navodi Jakšić (2) u svom članku “Fenomenologija javnog zdravstva”; to je suro- va i opasna tema, jer dijalektika ideja i pojava postaje opasna kada se počinju razbijati nade i iluzije onoga što nam se čini pravično, ali nije nužno i po pravdi. U istoj knjizi Vuletić (3) govori upravo o tom konliktu pravičnosti zdravstvene zaštite i interesa, vrijednosnih mjerila, zakona koji su na snazi, društvenoj hijerar- hiji nekog društva ili u krajnjoj instanci, utilitarizam, koji nije stran mnogim društvenim uređenjima. Ipak, danas literatura navodi jasne deinicije što je to pra- vičnost u zdravstvu pa tako govori da je pravičnost odsutnost sistemskih ili nepoštenih razlika u zdravlju ili odsutnost sistemskih razlika u društvenim odredni- cama zdravlja između društvenih skupina koje imaju u podlozi različiti stupanj društvenih prednosti i/ili nedostataka, tj. različit položaj u društvenoj hijerar- hiji (4). Nadalje se povlači i paralela u razlici između pravičnosti u zdravlju i pravednosti u zdravlju. Pravič- nost se temelji na vrijednostima, dok za pravednost u zdravlju to nije nužnost. Pravičnost u zdravlju se temelji na ravnomjernoj distribuciji sredstava te pro- cesima koji bi mogli dovesti do sistemskih nepraved- PRAVEDNOST I PRAVIČNOST I OKOLIŠ KAO DETERMINANTA ZDRAVLJA – NOVI KONCEPTI O KOJIMA TREBA RAZMIŠLJATI KSENIJA VITALE i SLAVICA SOVIĆ Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Zagreb, Hrvatska Autorice se osvrću na potrebu razmatranja pojmova pravednosti i pravičnosti povezanim s okolišem kao determinanti zdravlja. Jednakost u pristupu zdravstvenom sustavu automatski ne znači i jednakost u zdravlju, jer na zdravlje utječe cijeli niz determinanti izvan strogo medicinskog kuta. Nejednakosti u socioekonomskom smislu su prepoznate, ali nejednakost u odnosu na okoliš kao determinantu zdravlja treba početi promatrati u pristupu populaciji, razvoju javnozdravstvenih intervencija i razvoju zdravstvenih politika. Moderni pristup problemu ukazuje da nije dovoljno samo uklanjati posljedice sanacijom stanja u različitim sastavnicama okoliša ili smanjivati emisije, već je potrebno djelovati na sprječavanju i uvijek razmišljati o ekološkim posljedicama državnih i lokalnih politika. Ključne riječi: pravda, pravednost, okoliš kao determinanta zdravlja, dostupnost zdravstvene zaštite Adresa za dopisivanje: Prof. dr. sc. Ksenija Vitale Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Rockefellerova 4 10 000 Zagreb, Hrvatska E-pošta: kvitale@snz.hr brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk