PODRAVINA Volumen 18, broj 36, Str. 113 – 128 Koprivnica 2019. Podravina 113 FILIP ŠKILJAN, BARBARA RIMAN - ŽIVOT POGRANIČNOG STANOVNIŠTVA ŽIVOT POGRANIČNOG STANOVNIŠTVA: STUDIJA SLUČAJA MEĐIMURJE 1 LIFE OF BORDER POPULATION: CASE STUDY OF MEĐIMURJE Filip ŠKILJAN Institut za migracije i narodnosti Trg Stjepana Radića 3, Zagreb, Hrvatska Barbara RIMAN Inštitut za narodnosna vprašanja Erjavčeva 26, Ljubljana, Slovenija SAŽETAK Autori u tekstu donose informacije o hrvatsko-slovenskim odnosima na području pogra- ničnog prostora u Međimurju s posebnim naglaskom na prostor današnjih općina Nedelišće, Štrigova, Sveti Martin na Muri te na područje Grada Murskog Središća. Na temelju životnih priča kazivača, koji su rodbinskim vezama bili povezani sa Slovenijom, i arhivskih izvora (matičnih knjiga umrlih i vjenčanih uz hrvatsko-slovensku granicu u Međimurskoj župa- niji) donose prikaz života pograničnog prostora prije 1991. godine te nakon postavljanja granične linije. U članku donose podatke o nacionalno mješovitim brakovima, odnosno o broju umrlih Slovenaca na području hrvatskih župa od sredine 19. stoljeća do sredine 20. stoljeća te donose zaključke o intenzitetu pograničnih odnosa. U članku je poseban naglasak dan na pojedinim etnološkim elementima povezivanja, a koji su bili temelj za zaključivanje o suživotu promatranog prostora. Autori su posebnu pažnju poklonili prošlosti intenzivnih odnosa Hrvata i Slovenaca kao i problemima koji su nastali postavljanjem granice između Hrvatske i Slovenije. Rodbinske veze, koje su nekada bile vrlo česte, nakon 1991. godine su se prorijedile, a poznavanje jednog i drugog jezika postalo je kod osoba mlađe dobi vrlo rijetko. Kao zaključak može se izreći da je suživot u prošlosti bio bogat, a problemi nakon osamostaljenja nastali su tamo gdje je povezivanje bilo najintenzivnije. Ključne riječi: Slovenci; Meimurje; hrvatsko-slovenski pogranini prostor; identitet Key words: Slovenes; Meimurje; Croatian-Slovene border area; identity 1. UVOD Hrvatsko-slovenska granica je vrlo duga i iznosti 670 kilometara. To je ujedno i najduža slovenska granica, a pogranini je hrvatsko-slovenski prostor prirodno i društveno geografski vrlo heterogen. 2 Svejedno gledajući cijelu granicu, moguće je zakljuiti da postoje odreene pravilnosti i procesi koje je moguće evidentirati od Istre sve do krajnjega sjevera hrvatsko-slovenske granice: Meimurja. 1 Rad je nastao u sklopu redovitog djelovanja Inštituta za narodnostna vprašanja iz Ljubljane, podružnica Rije- ka. 2 BUFON, Milan, MARKELJ, Vesna,: Vpliv vzpostavitve schengenskega režima na prepustnost meje: primer slovensko-hrvaške meje, Annales 20 (2) (2010), 481-494. Primljeno / Received: 22. 6. 2019. Prihvaćeno / Accepted: 15. 11. 2019. Pregledni rad / Review UDK / UDC: 341.232.7(497.5:497.4)“18/20”(091) 394(497.524Međimurje)“18/20” brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk