POLJOPRIVREDNA TEHNIKA Godina XXX Broj 2, decembar 2005. Strane: 37 - 42 Poljoprivredni fakultet Institut za poljoprivrednu tehniku UDK: 631.879.4 Originalan naučni rad Original scientific paper PROIZVODNJA KOMPOSTA NA BAZI ČVRSTOG GOVEEG STAJNJAKA U USLOVIMA PKB-a Dušan Radivojević, Goran Topisirović, Vera Raičević, Rade Radojević, Zoran Mileusnić, Blažo Lalević Poljoprivredni fakultet - Beograd Sadržaj: U radu su razmatrani uslovi proizvodnje komposta na bazi čvrstog goveđeg stajnjaka, aerobnom metodom nege u uslovima Poljoprivredne Korporacije Beograd. Analizirano je postojeće stanje, broj grla, raspoloživa površina poljoprivrednog zemljišta, obezbeđenost mineralnim materijama po sadašnjem načinu gazdovanja sa stajnjakom, kao i posle kompostiranja. Ključne reči: čvrsti goveđi stajnjak, aerobna nega, kompost, mineralne materije. 1. UVOD Na farmama Poljoprivredne Korporacije Beograd (PKB), svakodnevno se proizvedu velike količine stajnjaka. Te količine, uzimajući u obzir trenutni broj samo muznih krava, kao najznačajnije kategorije, dostižu nivo od 159.140 t/godišnje, svežeg stajnjaka, odnosno oko 96.000 t/godišnje, zgorelog. U odnosu na raspoložive poljoprivredne površine od 15.552 ha i prosečan broj UG (uslovnih grla po jednom) hektaru od 0,6 UG/ha, može se zaključiti da se korišćenjem stajnjaka može zadovoljiti potreba za mineralnim materijama (NPK) za oko 32 %. Ako se pri tome ima u vidu činjenica da se mineralne materije iz stajskog đubriva ne mogu iskoristiti u prvoj godini (produžno dejstvo), onda je obezbeđenost mineralnim materijama iz stajnjaka u prvoj godini oko 21%. Proizvodnja stajnjaka nije ujednačena, zbog različitog broja grla. Pri tome treba imati u vidu da su kapaciteti farmi nepopunjeni, odnosno da postoje uslovi za veću proizvodnju. Količina zgorelog stajnjaka na godišnjem nivou obezbeđuje prosečno oko 6,2 t/ha ili 18,5 t svake treće godine. Nega i postupci sa stajnjakom na PKB-u su u ovom trenutku potpuno izostavljeni. Kao posledica toga stajnjak je u trenutku korišćenja sa lošim fizičko-mehaničkim svojstvima, niskom đubrivnom vrednošću, neujednačenog kvaliteta, sa obiljem mehaničkih nepoželjnih primesa i sa vrlo velikim negativnim posledicama, naročito na korišćenu tehniku za manipulaciju.