CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, „Sport Mont“ časopis br. 34,35,36. UDK 796:796.012.1-053.5 Dragan Branković, Dragan Martinović, Učiteljski fakultet Beograd Jelena Ilić, Republički zavod za sport RELACIJE IZMEĐU OPŠTIH MOTORIČKIH SPOSOBNOSTI I TESTA „SLALOM S LOPTOM“ UČENIKA IV RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE 1. Uvod Mlađi školski uzrast je veoma pogodan period za sticanje što raznovrsnijeg kretnog iskustva. Naročito je, prema Višnjiću i Martinoviću (2005), potrebno obratiti pažnju na razvoj koordinacije i brzinskih sposobnosti. Savremena nastava fizičkog vaspitanja podrazumeva bogatstvo sadržaja, među kojima elementi sportskih igara i mini sportske igre, kao modaliteti sportskih igara, zauzimaju značajno mesto. Aktuelnost ove problematike se ogleda u znatnom broju istraživanja u sportskim igrama. Hadžić (2005) je istraživao relacije opšte motorike i situaciono-motoričkih spsobnosti fudbalera, Ražanica (2006) uticaj motoričkih sposobnosti na situaciono- motoričke sposobnosti košarkaša, Šabotić (2008) uticaj na uspešnost situaciono- motoričkih testova u odbojci. Rukomet je sportska igra koja spada u grupu polistrukturalnih sportova i obiluje raznovrsnim kretnim zadacima: trčanja, skakanja, bacanja. Rukomet zahteva određeni nivo fizičkih sposobnosti, a svojim sadržajima utiče i na njihov razvoj i održavanje. Predikcija rezultata u rukometu i drugim sportskim igrama, kao i rana selekcija, postavljaju zahteve za pronalaženje pouzdanih varijabli za procenu uspešnosti. Za uspešnost u rukometnoj igri veoma je značajna sposobnost brzine vođenja lopte, odnosno vođenja lopte u punoj brzini. Ta sposobnost se sastoji od brzine trčanja u različitim pravcima, brzine promene pravca trčanja i od manipulacije loptom. Marković i Pivač (2005) su dobili dosta visoku povezanost između skupa varijabli za procenu bazičnih motoričkih sposobnosti i skupa varijabli za procenu specifičnih situaciono- motoričkih sposobnosti rukometaša. Ustanovili su da faktor, koji su definisali kao uspešnost u baratanju loptom i brzina takmičara objašnjavaju 55% ukupnog varijabiliteta u manifestnom prostoru motoričkih sposobnosti rukometaša. Kolika je važnost situacionih i sportsko – specifičnih testova govore i podaci koje je u svom istraživanju dobio Hadžić (2005) i gdje je značajan prediktor situaciono-motoričkog zadatka vođenja lopte u fudbalu je faktor koordinacije koji je izdvojio Hadžić (2005). Pored koordinacije, kao značajan prediktor se pojavljuje i eksplozivna snaga, koja je u bliskoj vezi sa brzinom pokreta. Stoga se može pretpostaviti da specifični motorički testovi imaju veliku vrednost, naročito ukoliko se sagledaju u odnosu na rezultate opšte motorike, kao i to da test specifične koordinacije „slalom sa loptom“ ima široku primenu i značaj u sagledavanju individualnih sposobnosti i može doprineti ranom usmerenju i selekciji u rukometu. U svetlu gore navedenog, problem aktuelnog istraživanja je utvrđivanje relacija opštih motoričkih sposobnosti i situaciono-motoričkih sposobnosti učenika IV 188