691 Osvrti, Kem. Ind. 64 (11-12) (2015) 681–694 Tijekom protekle dvije godine na stranicama Kemije u industriji mnogo smo pisali o aktivnostima vezanim uz rješavanje statusa kemijskih inženjera i srodnih nereguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje se već niz godina zalažu za osnivanje inženjerske komore. Aktivnosti su se uglavnom odnosile na Nacrt zakona o arhitektonskim i inženjerskim djelatnostima za čiju je izradu bilo nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Aktiv- no smo sudjelovali u pripremi primjedbi na Nacrt zakona, kao i na svim javnim predstavljanjima Nacrta zakona i zakona koji su iz njega naknadno proizašli. O sadržaju naših primjedbi čitatelji Kemije u industriji su ranije obaviješteni. Sve aktivnosti provedene su u suradnji s Upravom Fakulteta ke- mijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Hrvat- skim društvom kemijskih inženjera i tehnologa te uz iznimno ve- liku podršku predstavnika iz Ine i PLIVE koji su aktivno sudjelovali u pripremi primjedbi te pritom ukazivali na probleme s kojima se susreću u svakodnevnoj praksi zbog neodgovarajućih zakonskih rješenja. Veliku podršku dobili smo od Akademije tehničkih zna- nosti Hrvatske, Hrvatskog inženjerskog saveza, Vijeća tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu te drugih tehničkih i biotehničkih fakulteta u Hrvatskoj čija je temeljna djelatnost usko vezana uz razvoj i primjenu tehnologija (Prehrambeno-biotehnološki fakul- tet Sveučilišta u Zagrebu, Kemijsko-tehnološki fakultet Sveučili- šta u Splitu te Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku). Uz mnogo napora i dobre volje uspjeli smo u tim aktivnostima pridobiti naklonost Ministarstva gospodarstva u čijoj je izravnoj nadležnosti održivi razvoj indu- strije i ukupnog gospodarstva. Vjerojatno ste već informirani da se ponavlja stara, pomalo iri- tantna praksa koja proizlazi iz načina rada naših zakonodava- ca i nekompetentnih pojedinaca koji pišu zakone. Na temelju “Razrađenih teza sa sugestijama sa savjetovanja” objavljenih na internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (http://www.mgipu.hr) činilo se u prvi mah da će se konačno nešto promijeniti u pozitivnom smislu. Primjedbe Fa- kulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagre- bu vezane uz ovlaštenje osoba koje sudjeluju u izradi elaborata tehničko-tehnološkog rješenja u toj fazi izrade Zakona bile su formalno prihvaćene. Međutim, na temelju tada dobivenog od- govora “pitanje izrade elaborata tehničko-tehnološkog rješenja za pogone prehrambene i biotehnološke industrije može se urediti posebnim zakonima, ako se ocijeni da je to pitanje potrebno re- gulirati” mogao se već naslutiti krajnji ishod. Tijekom izrade Zakona tražena su mišljenja od brojnih ministar- stava, komora i ostalih institucija. Začuđujuće je da zakonopisci nisu tražili mišljenje od Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, koja bi, prema logici stvari, trebala biti u to uključena. Vrlo brzo je najavljeno da će prvobitan Nacrta zakona biti podijeljen na dva dijela: dijela koji će se odnositi na defniranje specifčnosti vezanih uz inženjerske djelatnosti i dijela kojim će biti uređeno strukovno udruživanje arhitekata i inženjerskih struka. Prilikom podnošenja primjedbi na predložene zakon(e) Ministar- stvo gospodarstva ukazalo je na činjenicu da u Konačnom pri- jedlogu zakona kemijski inženjeri/tehnolozi nisu uvršteni u popis struka koje sudjeluju u obavljanju poslova projektiranja i gradnje industrijskih postrojenja, za što se je ovo Ministarstvo zalagalo. U dopisu Ministarstva posebno je istaknuto da je u predloženom Zakonu “kemijsko-inženjerska struka zapostavljena, odnosno one- mogućava se interdisciplinaran pristup i timski rad koji je potreban prilikom obavljanja najsloženijih inženjerskih poslova.” U nastav- ku dopisa navodi se sljedeće: “Današnja tehnološka postrojenja rezultat su multi i interdisciplinarnog pristupa koji ima za svrhu ostvarenje funkcionalnog, ekonomičnog, feksibilnog, humanog i ekološkog proizvodnog procesa uz racionalno korištenje prirodnih resursa i energije. Samo zajednički trud, rad i znanja stručnjaka različitih profla osigurava ekonomski povoljna i moderna rješe- nja za kojima teže moderna svjetska gospodarstva”. Te primjedbe Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja nije prihvatilo uz sljedeće obrazloženje: “Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnolo- gije Sveučilišta u Zagrebu registriran je za razvoj i unapređenje teh- noloških procesa, projektiranje procesa, uređaja, opreme i slože- nih sustava, izrada studija, revidiranje studija i projekata, pružanje savjetodavnih (konzalting) usluga i nadzor radova izgradnje koji se odnose na proizvodne procese prema industrijskim standardima. Tako posao kemijskog tehnologa, između ostalog, obuhvaća utvr- đivanje parametara prema kojima se kemijska reakcija dobivena u malom mjerilu može prenijeti u kemijsku proizvodnju te pro- učavanje i patentiranje boljih i jeftinijih procesa kojima se može Hrvatska komora inženjera i tehnologa – nazire li se svjetlo na kraju tunela? V. Tomašić * Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu Savska cesta 16 10 000 Zagreb * Prof. dr. sc. Vesna Tomašić e-pošta: vtomas@fkit.hr