155 SLOVO, sv. 70 (2019), 155–190, Zagreb 2019. Ana MIHALJEVIĆ UDK 272 282.7:003.349.1 Staroslavenski institut 811.163.42’255 Zagreb 27–36Becket, Thomas, sanctus ana.mihaljevic35@gmail.com Izvorni znanstveni članak Primljen: 31. ožujka 2019. Prihvaćen: 9. listopada 2019. SLUŽBA U ČAST SV. TOMI BECKETU U HRVATSKOGLAGOLJSKIM BREVIJARIMA U radu se analizira jezik hrvatskoga crkvenoslavenskog prijevoda Službe u čast sv. Tomi Becketu. Tekst te službe sačuvan je u 21 hrvatskoglagoljskom brevijaru (BrVb 1 , Bar, Ber 2 , Mosk, N 1 , Vat 10 , Vat 19 , Vat 5 , Pm, Met, Mav, VO, Rom, Pt, Broz, Drag, Oxf, Pad, Vin, N 2 , Brit) u dijelu Proprium de tempore. Toma Becket engleski je svetac kojega slavi Katolička Crkva, a živio je u 12. stoljeću. Stoga hrvatskoglagoljski pisari nisu mogli upotrijebiti slavenski tekst Službe u čast sv. Tomi Becketu niti ga prevesti s istočnoga izvornika, nego su morali prevesti latinski izvornik. Riječ je o hrvatskoglagoljskome prijevodu tzv. Sarum službe, tj. teksta službe iz Sarumskoga brevijara (BrSar). U radu se objavljuju i latinski tekst izvornika i tekst hrvatskoglagoljske službe iz najstarijega hrvatskoglagoljskog I. vrbničkog brevijara (BrVb 1 ). Razlike osnovnoga teksta iz BrVb 1 i tekstova iz ostalih brevijara navode se u kritičkome aparatu. Većina je razlika fonološka i morfološka, a leksičke su razlike rijetke. Hrvatskoglagoljski tekst prijevod je prvih dvaju i pol čitanja latinske službe. Tekstovi iz BrOxf, BrPm i BrVat 10 znatno su kraći od ostalih. Tekst u BrVat 19 nešto je kraći od ostalih, od kojih su tek neznatno kraći tekstovi u BrBar, BrMav i BrBroz. U pojedinim se tekstovima dodaju ili izbacuju pojedine riječi ili dijelovi teksta. Prijevod je vje- ran izvorniku iako neki dijelovi rečenica nisu prevedeni. Pri prevođenju s latinskoga na hrvatski crkvenoslavenski osobit su problem oblici i strukture koje u tim jezicima nemaju isto značenje ili ulogu, oblici bez formalnoga korespondenta te pogotovo konstrukcije, zavisne rečenice i oblici koji u hrvatskome crkvenoslavenskom ne postoje. Ablativ apsolutni uglavnom se prevodi finit- nom rečenicom s veznikom i ili bez njega ili instrumentalom apsolutnim. Konstrukcija nominati- va s infinitivom s glagolom video, 2. prevedena je u jednome primjeru kao rečenica s prilogom oči- to, a u drugome povratnim oblikom glagola vidêti i infinitivom. Gerundiv koji zamjenjuje gerund preveden je kao glagolska imenica. Veznik quia u ovome tekstu uvodi uzročne rečenice i preveden je veznikom êko. Latinski konjunktiv imperfekta u hrvatskoglagoljskim je tekstovima često preve- den kondicionalom, ali u izričnim se rečenicama prevodi indikativom. Konjunktiv imperfekta pe- rifrastične konjugacije aktivne preveden je infinitivom s imperfektom glagola imati. Konstrukcija akuzativa s infinitom uglavnom se vjerno prevodi, osobito u rečenicama koje izražavaju zapovijed. Konjunktiv prezenta preveden je indikativom. Red riječi prijevoda uglavnom prati red riječi latin- skoga izvornika. Tekst je vjerojatno preveden krajem 13. st. jer je sv. Toma Becket živio krajem 12. st., a najstarija je sačuvana služba u njegovu čast iz BrVb 1 s kraja 13. ili početka 14. st. K l j u č n e r i j e č i : Služba u čast sv. Tome Becketa, hrvatski crkvenoslavenski jezik, hrvatsko- glagoljski brevijari, latinski predložak, prijevodna tehnika, sv. Toma Becket