“XX SAVETOVANJE O BIOTEHNOLOGIJI” Zbornik radova, Vol. 20.(22), 2015. 141 OSTACI PESTICIDA U ORGANSKIM PROIZVODIMA Mira Pucarević, Nataša Stojić, Biljana Panin, Isidora Kecojević, Nikola Bokan Izvod: Poljoprivredni proizvodi iz organskog sistema proizvodnje poslednjih godina imaju sve značajnije mesto na tržištu. Svest ljudi o prednostima ishrane proizvodima koji su nastali uz minimalnu primenu agrohemikalija, postaje sve izraženija. Prisustvo hemijskih sredstava se ne može potpuno isključiti, čak i kada se primenjuju svi principi organske proizvodnje, jer rezidue prisutne u zemljištu aplicirane mnogo pre početka obaveznog vremena konverzije mogu da utiču na kvalitet organskih proizvoda. Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje prisustva ostataka perzistentnih i drugih pesticida u povrću iz organske proizvodnje. U uzorcima povrća: blitve, brokolija, bundeve, celera, cvekle, karfiola, kelerabe, krastavca, krompira, kupusa, paprike, patlidžana, peršuna, šargarepe i tikvica, uzetim na novosadskim zelenim pijacama, ispitan je sadržaj ostataka 50 pesticida i njihovih metabolita. Ostaci pesticida, viši od limita detekcije primenjene metode, a manji od maksimalno dozvoljene koncentracije (MDK) su prisutni u 52 %, 23 % i 2 % uzoraka, respektivno za organohlorne, karbamatne i organofosforne insekticide, dok karbamati nisu detektovani ni u jednom uzorku. MDK vrednost je premašena u po jednom uzorku kelerabe, patlidžana, peršuna, krompira, paprike, cvekle i kupusa u pogledu sadržaja HCH i metabolita, aldrina i metabolita, endrina, heptahlora i metabolita, fosalona i azinfos- metila. Ključne reči: povrće, ostaci pesticida, organska proizvodnja, zemljište Uvod Broj stanovnika na planeti danas je veći od sedam milijardi i neprekidno raste, a kako se površine pogodne za proizvodnju hrane ne povećavaju proporcionalno tome, raste značaj efikasne proizvodnje hrane koja podrazumeva primenu različitih modernih agrotehničkih mera i tako dovodi do povećanja prinosa. Istovremeno intenzivna industrijska proizvodnja hrane u velikim količinama dovodi do značajnog utroška energije tokom proizvodnje i prerade, a zatim i negativnih posledica za životnu sredinu (Verešbaranji i sar 1993; Pucarević i sar., 2002; Cheremisinoff 2011; Lazić i sar. 2012; Pucarević i sar., 2013; Bokan i sar., 2014). Takođe, vrlo često, ovi proizvodi sadrže Mira Pucarević, Univerzitet Edukons, Fakultet zaštite životne sredine, Vojvode Putnika 87, 21208 Sremska Kamenica, Srbija (mira.pucarevic@educons.edu.rs ) Nataša Stojić, Univerzitet Edukons, Fakultet zaštite životne sredine, Vojvode Putnika 87, 21208 Sremska Kamenica, Srbija (natasa.stojic@ediucons.edu.rs ) Biljana Panin, Univerzitet Edukons, Fakultet zaštite životne sredine, Vojvode Putnika 87, 21208 Sremska Kamenica, Srbija (biljana.panin@yahoo.com ) Isidora Kecojevic, Abiotech-Lab, Vojvode Putnika 87, 21208 Sremska Kamenica, Srbija (isidora.kecojevic@educons.edu.rs ). Nikola Bokan, Univerzitet u Kragujevcu, Agronomski fakultet u Čačku, Cara Dušana 34, 320000 Čačak (nikola@kg.ac.rs ) brought to you by CORE View metadata, citation and similar papers at core.ac.uk provided by CaSA NaRA