151 Marijana Hameršak „BRATJO, PRIATELJI I RODOLJUBI!“ PRETPLATNIŠTVO, KNJIŽEVNOST I EKONOMIJA D anas, četiri desetljeća nakon tzv. prvog vala radova iz područja ekonomske kritike te dva desetljeća od drugog vala i utemeljenja eksplicitno ekonom- sko-književnih pristupa (Woodmansee i Osteen 1999) ili ekono-književne kri- tike (Chihara i Seybold 2018: 2), istraživanja odnosa između književnosti i eko- nomije granaju se u različitim pravcima. S jedne se strane, kako to skicira Maša Kolanović (2018) u nacrtu projekta istraživanja ekonomskih temelja hrvatske književnosti kojeg je ovaj rad dio, istražuju reprezentacije ekonomskog polja u književnim tekstovima, odnosno uočavaju i interpretiraju prikazi duga, novca, plaćanja i sličnog, dok se, s druge, pozornost usmjerava na analogije između književnog i ekonomskog diskursa, primjerice metaforizaciju u ekonomskom diskursu i pojmove poput likvidnosti, novčanog toka, financijskog mjehura. Posebno područje istraživanja odnosa između ekonomije i književnosti, kojem pripada i ovaj rad, čine istraživanja književnosti kao institucije u ekonomskom polju i analize ekonomskih relacija „u odnosu teksta i čitatelja, u smislu ponude i potražnje i specifične logike čitanja koja se uvijek odvija unutar određenih eko- nomskih okvira“ (Kolanović 2018: 23). Ekonomske okvire i relacije između teksta i čitatelja koje spominje Kolanović, kao i one između teksta, autora, nakladnika i drugih aktera u polju, tradicional- no se adresiralo u okviru sociološki, antropološki i historiografski orijentiranih istraživanja književnosti, u rasponu od sociologije književnosti do kulturalnih studija, te istraživanja povijesti knjige koja se danas i sama granaju na niz pravaca i potpravaca (o tome usp. npr. Šporer 2015). Pritom je naglasak uglavnom bio na ekonomskim aspektima proizvodnje i distribucije književnosti i knjige. U ekonomija_i_knjizevnost.indb 151 7.11.2022. 9:42:50